AKVAPLANING – uloga guma
Akvaplaning se dešava kada jedna ili više guma izgube kontakt sa površinom puta zbog zadržane vode koja formira tanak sloj između gume i puta.
Akvaplaning se najčešće dešava za vrijeme velikih pljuskova, kada voda formira lokve po ulicama. Kao dodatak pratećem zapljuskivanju, obično izaziva i trzanje volana i zanošenje vozila.
Na brzinu pri kojoj dolazi do akvaplaninga utiče mnogo faktora: dubina vode, težina vozila, dubina šare i dizajn šare. Tj, akvaplaning zavisi od toga koliko vode treba da se odstrani iz gume, kolika je težina pritiska na gume i koliko je dizajn šara efikasan u izbacivanju vode.
Dok dublja voda, lakše vozilo, šire gume, manja dubina šare i neefikasan dizajn šare doprinose pojavi akvaplaninga pri nižim brzinama; svaka guma bi morala doživjeti akvaplaning pri nekoj određenoj brzini.
Pravilo je da na otpornost na akvaplaning pri većim brzinama i u dubljim vodama najviše utiče dizajn šara. Sastav gaznog sloja utiče na držanje na mokrim putevima pri nižim brzinama ili u plitkim vodama.
Na dizajnu gaznog sloja najčešće se koriste usmjerene šare, upravo sa ciljem bolje otpornosti na akvaplaning. Višestruki žljebovi ovih guma poređani su u ponavljajućim "V" oblicima da bi povećali sposobnost gume da kanališe vodu između gazišta i puta.
Žljebovi usmjerenih guma su dizajnirani tako da guraju vodu u jednom smjeru kroz gumu i izbacuju je napolje, onemogućavajući formiranje vodenog sloja između gume i puta.
